Kòrsou
- E artíkulo aki ta skirbí na papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.
|
|||||
| Himno: Himno di Kòrsou | |||||
![]() |
|||||
| Kapital | Willemstad | ||||
| Stat mas grandi | Willemstad | ||||
| Idioma(nan) ofisial | Hulandes, Papiamentu desde 2007 | ||||
| Forma di gobernashon | Demokrasia parlamentario Monarkia konstitushonal Beatrix Frits Goedgedrag Gerrit Schotte |
||||
| Teritorio di Antias Hulandes Statuut |
15 desèmber 1954 |
||||
| Area - Total - Awa (%) |
444 km2 km² (n/a) n/a |
||||
| Populashon - 2006 est. - Densidat |
173.400 (n/a) 391/km² (n/a) |
||||
| Moneda | Florin (Gulden) (ANG) |
||||
| Zona di tempu | (UTC-4) | ||||
| TLD di internet | .cw | ||||
| Kódigo pa yama | +5999 |
||||
Curaçao (òf Kòrsou, Corsou) ta un isla i un pais den Reino Hulandes den parti zùit di Karibe for di e kosta di Venezuela. E isla ta esun mas grandi i mas populá di e tres islanan ABC (ta para pa Aruba, Boneiru. Kòrsou su kapital ta Willemstad. Kòrsou a haña su Status Aparte hunto ku Sint Maarten, riba 10 di oktober 2010. E resto di isla ku ta Boneiru, Saba i St Eustatius ta munisipio di Hulanda, asina yama isla-BES.
Kòrsou tin un area di 444 km2 (171 mia²). Den e senso di Antias Hulandes di 2001, e populashon tabata 130.627 habitante, lokual ta nifiká un densidat di populashon di 294 habitante pa kilometer kuadrá. Den 2004 e populashon tabata aproksimadamente 133.644 habitante.
Kontenido |
[editá] Geografia
Kòrsou ta konosí pa su ref di koral ku ta hasi e un lugá ekselente pa 'sambuyá'. E lamannan na parti zùit tin hopi lugá popular pa sambuyá. Un karakterístika eksepkional di Kòrsou ta ku e bòm di laman ta kai hundu den algun shen pia (menos ku shen meter) for di kosta, anto por yega e ref fasilmente sin boto. Nan sa yama e kaminda unda e bòm di laman ta bira hundu e "blue edge" na ingles. Laman fuerte i falta di laman santu ta hasi e kosta nort di Kòrsou peligroso pa landa i sambuyá, pero sambuyádónan avansá sa bai ku boto si kondishonnan permití. E kosta zùit ta hopi differente i ta ofresé awa remarkablemente kalmo. E kosta di Kòrsou tin yen bahia i boka, hopi di nan bon pa ankramentu. Orkan no sa pasa riba Kòrsou i e tin un klima semi-árido, manera savana. Kòrsou su flora ta otro for di vegetashon típiko di isla tropikal i e ta mas manera esei di parti zùit-ost di Merka. Varios forma di datu, mata ku sumpiña i mata ku ta keda bèrdè henter aña ta prevalente. E punto mas haltu di Kòrsou ta e Seru Kristòfel na 375 meter, na parti nort-wèst di e isla. Esaki ta den e parke reservá, Curaçao Christoffelpark, ku por eksplora ku outo, baiskel, kabai òf na pia. Tin differente ruta ku por sigui. Kòrsou tin hopi kaminda ku bo por 'hike' òf kana. Tin e saliñanan, unda flamingo ta bai pa sosegá i kome i 25 kilometer zùit-ost di Kòrsou tin e isla chikitu Klein Curaçao.
[editá] Historia
E habitantenan original di Kòrsou tabata e indígenonan Aruaka. E promé europeanonan ku a mira e isla tabata miembronan di un ekspedishon spañó, bou di Alonso de Ojeda den aña 1499. E spañónan a desimá e Aruakanan. E hulandesnan a okupá e isla na aña 1634. E West-Indische Compagnie (WIC) a establesé Willemstad riba kantu di Schottegat. Promé, kolonista a ignorá Kòrsou pasombra e tabata falta hopi kos ku tabata interesá nan, manera depósitonan di oro. Sinembargo, e haf natural di Willemstad a proba di ta un lugá ideal pa hasi negoshi. komersio i transportashon di karaga riba barco a bira e aktividadnan ekonómiko mas importante di Kòrsou, asina Kòrsou a bin hunga un ròl importante den un di e nètwèrknan internashonal di negoshi mas kompliká den historia: e negoshi di katibu atlántiko. E WIC a hasi Kòrsou un sentro pa negoshi di katibu na aña 1662. [1] Komersiantenan hulandes a trese katibu for di Afrika na lugánan yamá Asiento. Di ei nan a bende e katibunan i a hiba nan via barku na varios destinakion na Sur Amérika i den karibe. Gran kantidad di katibu tabata bendí akinan durante e periodo mas prosperoso di e negoshi. Mas despues e inglesnan i e fransesnan a okupá e isla pa un periodo kòrtiku. kontribuyendo na e meskla di idiomanan riba e isla. E hulandeses a abolí sklabitut na aña 1863. Kòrsou su arkitektura ta un meskla di varios estilo kolonial hulandes i spañó. E varios otro edifisionan históriko den i rònt di Willemstad a logra buta e stat riba UNESCO su lista di herensia mundial. E isla ta yen di lanthùis i kas di palu di maishi, hopi di nan tabata restorá i hende por bishita nan. Despues di abolicion di sklabitut a bin un temporada di difikultat ekonómiko, ku a pone hopi hende di Kòrsou bai biba afó, manera Cuba unda nan a traha riba plantashi di suku.
Ora a deskubrí zeta na Venezuela na aña 1914, e suerte di Kòrsou a kambia drástikamente. Royal Dutch Shell (promé ku esei: Koninklijke/Shell Groep) i e gobièrnu hulandes a traha un refineria ekstensivo riba e sitio bieu di Asiento, unda a bende katibu antes, ku a trese hopi trabou pa un gran parti di e populashon di e isla, i a pone ku hopi hende djafó a bin biba akinan pa haña trabou tambe. Kòrsou tabata e lugá ideal pa e refineria pasombra e tabata leu for di e desorden sosial i sivil di gran parti di Sur Amérika, pero basta serka di e depositonan di zeta di e Bahia di Maracaibo. Tambe e tin un ekselente haf natural ku por akomodá tanker grandi. E kompania a trese un pida rikesa na e isla. Hopi kas tabata trahá i Willemstad a haña un enfrastruktura ekstensivo. Sinembargo, despues di tempu a bin differensianan grandi entre gruponan soshal di Kòrsou. Disatisfakshon i tension entre gruponan soshal a resultá na protestanan grandi riba 30 mei, 1969. E desorden sivil a kousa un movementu sosial ku a pone ku e populashon lokal a haña mas influenza den e proseso polítiko. Turismo tambe a desaroyá i ku winst belasting abou, hopi kompania por a establesé nan mes akinan pa evitá reglanan rigoroso di otro pais. Den añanan 1980 Royal Shell a bende e refineria i aworaki PDVSA ta hür e serka gobièrnu di Kòrsou. E ultimo añanan aki Kòrsou ta purbando di kapitalisá riba su historia i herensia úniko pa turismo sigui ekspandé.
[editá] Poblashon
Debe na su historia, e isla awor ta yen di varios grupo étniko. Kòrsou awor ta parse di ta e ehèmplo ideal di multikulturalidat. Habitantenan di Kòrsou ta diverso i hopi biaha di varios orígen. Gran parti di e populashon ta afro-karibense. Esaki ta inkluí hende multi-rasial ku ta identifiká nan mes komo afro-karibense. Tambe tin menoridatnan di hende hulandes, ost asiatiko, portugues i di Levant. Ainda mas, tin tambe varios imigrantenan resien di paisnan serka di Kòrsou, notablemente di Suriname, Haiti, Karibe anglofóniko i Colombia. Den último añanan e kantidad di penshonado hulandes a subi drástikamente.
[editá] Polítika
Kòrsou a haña un gobièrnu limità di su mes riba 1 yanüari, 1954. Apesar di esaki, hopi hende no a partisipá den e proseso polítiko te ku despues di e movementunan sosial den e último añanan '60. Den e añanan 2000 e estado polítiko di e isla tabata bou di diskushon atrobe, lokual ta trata e otro islanan di Antias Hulandes, tratando e relashon ku Hulanda i entre e islanan di Antias. Den un referèndum tené riba 8 aprel 2005, huntu ku Sint Maarten, residentenan a vota pa status aparte pafo di Antias Hulandes, manera Aruba, ningando e opshonnan pa independensia kompletu, birando parti di Hulanda, òf keda manera e ta. Dia 10 di òktober 2010 Kòrsou ta bira pais outónomo den Reino Hulandes. E ministerionan di pais Kòrsou ta nuebe na tur.
[editá] Ekonomia
E industrianan mas importante di e isla ta inkluí refinashon di zeta, turismo i "offshore banking"esta servisio finansiero internacional. Transportashon di karga riba barku i otro aktividad konektá ku e haf di Willemstad tambe ta hasi un contribucion grandi na e economia.
[editá] Idioma
Te ku awe hende sa debatí e orígen di e nòmber Curaçao, pero un splikashon ta ku e ta derivá di e palabra portugues pa 'kurason', lokual ta "coração". Sigun Joubert i van Buurt, e nòmber Kòrsou ta originá serka e kaiketionan, kende tabata ser referí den relatonan spañó manera "Indios Curaçaos". Esei ta signifiká ku kisas e poblashon aki tabata yama su mes asina. Awendia hende di otro pais sa asosiá e nòmber Curaçao ku un tipo di blou, i sa huza e komo un athetivo, pasó di e likùr blou skur yamá "Blue Curaçao".
E idiomanan mas papiá na Kòrsou ta papiamentu, hulandes, spañó i ingles. Papiamentu ta e idioma nativo di mayoria habitante, ku hulandes, hulandes komo e idiomana ofisial. Hopi papiá ta e idiomanan hulandes, ingles i spañó i ta e idiomanan nativo di basta minoridat grandi. Hulandes tabata e idioma di instrushon na skolnan for di tempu kolonial. Sinembargo, tabata tin hopi debate resien trantado e asuntu di huza papiamentu na eskol, pero tin un skol básiko i un skol di ensenansa avansa ku si ta huza papiamentu komo idioma di instrukshon kual ta kolegio Erasmo na suffisant i SKAI Erasmo (SKol Avansa Integra)
[editá] Religion
Segun e senso di 2001, mayoria habitante di Kòrsou ta katóliko (85%). Otro denominashon ta protestant, adventista i metodista. Banda di e denominashonnan ofisial kristian, tin habitante ku sa partisipá den religion di Montamentu, brua i kustumber afrikano similar na Voodoo i Santeria. Manera otro lugá den Latino Amerika, e misa Pentekostal ta birando mas popular. Tin hende Mòslim i hindú ta praktika na Kòrsou tambe. Maské ta poko hende, kurasoleñonan hudiu tabatin un impakto signifikante riba historia. Kòrsou tin e kongregashon hudiu mas bieu ku ahinda ta aktivo den hinter Amérika - for di 1651 - i e snoa mas bieu di hinter Amérika ku ahinda ta huzá for di 1730.
[editá] Edukashon
Edukashon na Kòrsou, komo otro lugá den Antias, ta bon segun norma regional. E universidatnan prinsipal ta:
- UNA (Universiteit van de Nederlandse Antillen)
- St. Martinus University
- UDC (The University of the Dutch Caribbean)
[editá] Bandera
E bandera di Kòrsou ta azul ku un strepi hel parti abou i dos strea blanco ku sinco punta na e parti arriba. E azul ta simbolisá laman i shelu (parti abou i ariba, respectivamente), partí pa un strepi hel ku ta representá e solo. E dos streanan ta representá Kòrsou i Klein Kòrsou, pero tambe 'amor i felisidad'. E sinku puntanan riba cada strea ta simbolisá e sinco kontinentenan for di kual Kòrsou su hendenan a bin.
E strepinan horizontal tin un proporshon di 5:1:2. E streanan tin diameter di 1/6 i 2/9 di e haltura di e bandera. E sentro di e strea mas chikitu ta 1/6 di e haltura, for di e rant ariba i di man robes, i e sentro di esun mas grandi ta 1/3 for di e rant ariba i di man robes. E azul ta Pantone 280, i e hel ta Pantone 102.
[editá] Transporte
Kòrsou tin un aeropuerto nashonal esei ta Aeropuerto Hato.
[editá] Linknan eksterno
- Sitio ofisial di Kòrsou
- www.gov.an - Portal ofisial di e gobièrnu di Antias Hulandes
- Curacao-gov.an - Sitio ofisial di gobièrnu di Kòrsou
- Curacao Tourism Board Sentro di turismo di Kòrsou
- Curaçao Hospitality And Tourism Association - Informashon riba Kòrsou su hospitalidat i industria di turismo
- Experience Curacao Sitio ofisial di e Curaçao Hotel Association
[editá] Referensianan
- ↑ "Historia di Kòrsou" - Sitio offishal di Gobiernu di Kòrsou.
|
|
|
|---|---|
| Islanan grandi: Boneiru | Kòrsou | Saba | Sint Eustatius | Sint Maarten | |
| Islanan chikitu: Klein Bonaire | Klein Curaçao | Green Island |
|
