Koningin Julianabrug

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
Koningin Julianabrug
Fecha di fundashon òf kreashon1974 Editá
Nòmber duná diJuliana di Hulanda Editá
PaisKòrsou Editá
Situá naWillemstad Editá
Koordinato geográfiko12°6′40″N 68°55′54″W Editá
Apertura ofisial1974 Editá
Ta krusaBahia di Santa Ana Editá
Map
Trayekto di e brug segun e diseño original di 1959, traha den e 'Overzichtskaart Willemstad e.o.' schaal 1:10.000, 5 november 1954. (Archivo DOW)

Koningin Julianabrug ta un brùg di 56,4 meter di altura. E ta pasa over di bahia di Santa Ana na Willemstad, kapital di Kòrsou i ta konektá Punda i Otrobanda ku otro. E brùg a habri dia 2 di mart 1974 pa tráfiko i ta wòrdu ofisialmente inougurá pa gezaghebber Kibbelaar dia 30 di aprel 1974.[1][2] E brùg a wòrdu trahá pa konektá e 2 bandanan di siudat na otro, asina tráfiko baiendo di parti ost pa parti wèst i kontrali no mester pasa rònt di e bahia di Schottegat. Esaki mester a sosodé ora e brùg di ponton, Koningin Emmabrug, pèrdè funshon di brùg di tráfiko.

Kaida di brùg[editá | editá fuente]

Riba djaluna 6 di novèmber 1967 a sosodé algu ku a marka historia di Kòrsou. Riba e dia aki e brùg ku tabata den konstrukshon a kai. Esei a bai huntu ku un zonido hopi fuerte ku por a tendé den e barionan den bisendario i mas leu. Durante di konstrukshon di e pida na e parti di Punda, e brùg a kita for di kaminda e tabata pegá na tera i a kai den bahia di Santa Ana. Un parti di e brùg a keda riba tera i e otro parti a kai den e bahia. Na e momentu di e tragedia akí ,15 trahadó ku a bira viktima tabata trahando riba e brùg.[3]

A kuminsá ku un reskate pa por a buska e viktimanan. Riba e mesun dia a logra saka 9 kurpa, i dia 10 di novèmber e otro 6. Seis otro trahadó ku tabata na tera a logra skapa di e tragedia.

Kiko ta e kausa di e kaida di brùg no ta konosí, pero tin yen di spekulashon.

Notisia di Polygoon tokante e konstrukshon i apertura

Un di e teoria di spekulashon ta ku e fundeshi tabata dèbil dor di e àwaseru ku a kai. Un otro teoria ta bisa ku lo tabatin un defisiensia den ankermentu di e brùg. Tambe tin hendenan den bisendario ku ta bisa ku nan tabata tende zonido di heru ku tabata keña den anochi. A tuma muestra di e heru di e brùg pa manda Hulanda. Te ku awe nan no a tende nada mas.

Despues a kuminsá pensa un plan pa rekonstrui e brùg. Esaki a tuma lugá na aña 1969. E biaha aki a kuminsá na tur dos banda, tantu Punda komo Otrobanda pa topa otro meimei riba bahia di Santa Ana. Gobièrnu hulandes i esun di Antia a finansia e proyekto. Na aña 1971 a finalisá e trabou. Dia 2 di mart 1974 a habri e brùg pa tráfiko di motor por pasa riba dje.

Promé ku subi brùg na e via "Don Romulo Bethancourt Boulevard" ku ta keda na part wèst, por mira e monumento ku a konstruí na memoria di tur e trahadónan ku a pèrdè nan bida laborando riba e brùg.

E monumento akí ta un diseño di e arkitekto Alberto Badaracco (1930-1999). E desvelo di e monumento aki a tuma lugá 6 di novèmber 1974 den presensia di famia di e viktimanan, dignitario i otro sobrebibientenan.

Mira tambe[editá | editá fuente]

Link eksterno[editá | editá fuente]


Mira tambe e kategoria Koningin Julianabrug, Curaçao di Wikimedia Commons pa mas dato mediatiko tokante di e tema aki.