Geotrygon mystacea
| Geotrygon mystacea | ||
|---|---|---|
| Státus di IUCN: No menasá | ||
| Klasifikashon taksonomiko | ||
| Espesie | ||
| G. mystacea (Temminck, 1811) | ||
| Imágennan riba | ||
| Geotrygon mystacea riba | ||
| [Editá Wikidata] · [Manual] |
Geotrygon mystacea ta un espesie di para ku ta pertenesé na famia Columbidae (paloma). E nòmber sientífiko a keda publiká pa promé biaha na 1811 pa Coenraad Jacob Temminck.
Distribushon i habitat
[editá | editá fuente]E espesie aki ta endémiko na Antia Menor, for di Barbuda te St. Lucia, inkluyendo e islanan Saba, Sint Eustatius i Sint Maarten.[1] E subespesie, G. mystacea sabae, ta biba solamente riba e isla di Saba.[2]
E ta un espesie residente, no-migratorio. Su habitat natural ta mondi seku (sup)tropikal i áreanan humedo ku vegetashon denso ku hopi sushi di blachi.[3][4][5] E ta un para tímido ku ta biba riba suelo.
Etimologia
[editá | editá fuente]E espesie ta konosí komo bridled quail-dove na ingles i grote kwartelduif na hulandes. E ta popularmente konosí komo partridge na Sint Eustatius i wood hen na Saba.[1]
Deskripshon
[editá | editá fuente]E espesie ta mas o ménos 30 centimeter largu, ku alanan ku por span te ku 50 centimeter. E tin un aparensia robusto i ta pisa entre 210 pa 230 gram. Su koló ta maron-bèrdè skur ariba, mientras e parti abou ta mas klá ku un pechu kòrá-bruin, barika kòrá manera biña. E pianan ta kòrá-lila. E kabes ta bèrdè-olijfi skur krusá pa un liña blanku bou di wowo i e partinan lateral i posterior di e nek tin un briyo blou-bèrdè metáliko. E wowo oraño-hel ta rondoná pa un sirkulo di kueru kòrá desnudo.
E embra ta generalmente mas strikto ku e machu.[6].
Menasa
[editá | editá fuente]E espesie a wòrdu klasifiká komo "no menasá" na 2016 segun e Lista Cora di IUCN[7], sinembargo e populashon den region di Karibe ta generalmente diminuyendo desde 2009 i riba sierto isla ta kasi serka di ekstinshon.
Na Sint Eustatius, e populashon a sufri grandemente a kousa di orkan Irma i Maria na 2017. Den Parke Nashonal Quill, kaminda antes tabatin rònt di 3.000 ehemplar, un investigashon na 2021 a indiká ku tabatin menos ku 50. Ademas di e impakto di klima, otro presionnan prinsipal ta inkluí degradashon di habitat, presensia di bestianan di kria ku ta kore ront los i predashon di djaka i pushi feral.[8] Pa aborda e situashon aki, fundashon STENAPA a lansa medidanan spesífiko na 2023 pa protehé e populashon ku a keda i pa restora su habitat.
Fuente, nota i/òf referensia
|