Nieuwpoort

Nieuwpoort | ||
---|---|---|
luga di ![]() | ||
![]() | ||
Nieuwpoort (± 1890)
| ||
Divishon atministrativo | ||
Pais | ![]() | |
distrito | Bandariba | |
zona | Spaanse Water | |
Koordinatonan | 12°3′0″N 68°49′0″W / 12.05000°N 68.81667°W | |
Historia | ||
Fundashon | 1875 John Godden | |
Geografia | ||
Elevashon | 20 meter | |
Mapa detayá di Nieuwpoort | ||
![]() | ||
[Editá Wikidata] · [Manual] |
Nieuwpoort òf Newport ta un lugá i haf na Kòrsou. E ta situá na Fuikbaai na kosta sùitost, aproksimadamente diesun kilometer di Willemstad.[1] Nieuwpoort a wòrdu konstruí na 1875 komo un kompleho industrial pa e minanan di fòsfat di Tafelberg.[2] Na 2005 e kompleho industrial na Nieuwpoort a haña status di monumento.[2]
Historia
[editá | editá fuente]Nieuwpoort tabata originalmente parti di plantashi Santa Barbara situá na Spaanse Water. E plantashi a wòrdu fundá na 1662 pa Matthias Beck, gobernador di Kòrsou. E tabata un di e plantashinan di mas grandi riba e isla ku un área di 1.202 hektar.[3] Na 1714, Gobernador Jeremias van Collen a konstruí un fòrti na Fuikbaai, ku despues a wòrdu yamá Fort Collenburg. Na 1805 e fòrti a wòrdu kapturá pa Gran Britania i a kai den deterioro. Solamente un ruina a keda di e fortalesa.[4][5]
Na 1875, fòsfat a wòrdu deskubrí riba Seru Mesa. Guano (sushi di para) a filtra den e piedra di kalki di e seru, loke a hasi e piedra riku na fòsfat.[6] E mesun aña e ingles John Godden (1849-1938), ta kumpra mita di e plantashi Santa Barbara di Micheal Brown Gorsira, pa lanta produkshon di fòsfat. Pa e otro mita di e plantashi e ta yega na un akuerdo pa su uso kontra pago di 2500 florin pa aña i un kompensashon di 1 pound sterling pa tonelada di fòsfat. E ta konstruí infrastruktura i edifisionan, konsistiendo di tayer, ofisina, depósito i kasnan[2], den serkania di e pueblo di Nieuwpoort na Fuikbaai, un haf natural pasùit di Seru Mesa. E kompleho a wòrdu konstruí den estilo ingles.[7] Un liña di trein smal di aproksimadamente 1.500 meter a wòrdu konstruí entre Seru Mesa i Nieuwpoort pa transportá e fòsfat for di e seru pa e haf. Te ku 1887, e treinnan tabata wòrdu hala pa buriku.[8] Den añanan 1880 a surgi desakuerdo entre Godden i e ko-doñonan di e mina, i na 1895 e mina a wòrdu será.
Na 1912, 17 aña despues, su yu mayó William Godden ta kumpra tur e terenonan di Santa Barbara na un findishi públiko i ta funda NV Mijnmaatschappij Curaçao (Kompania Minero di Kòrsou) dia 31 di desèmber 1912.[3] E ekstrakshon di fòsfat ta wòrdu reanudá den e área na 1913. Sinembargo, e grado di fòsfat a baha i finalmente a stòp e ekstrakshon di fòsfat na 1979. E kompania minero ta aktivo ainda, pero produkshon a keda limitá na piedra di kalki, ku ta prinsipalmente destiná pa e merkado di konstrukshon lokal. Fuikbaai ta un haf privá di NV Mijnmaatschappij Curaçao.[1]
E área rònt di Nieuwpoort a keda desaroyá komo un zona turístiko, ku e playa largu di Playa Fuik na nortwèst. E ta rondoná pa mondi i reservanan natural. For di añanan 1960 ta wòrdu organisá anualmente e evento di Fuikdag.
Fuente, nota i/òf referensia
|