Jump to content

Piedra di kalki

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
 E artíkulo aki ta skirbí na ortografia di papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.
piedra di kalki
Supkategoria dicarbonate rock Editá
Associated hazardlimestone exposure Editá
Made from materialcalcite, aragonite Editá
DistinshonRock of the Year Editá
Ta kousalimestone exposure Editá
NIOSH Pocket Guide ID0369 Editá
Karakterisá pahygroscopy Editá

Piedra di kalki òf Calichi na Aruba (piedra di karbonato òf CaCO3) ta un baranka di sedimentu ku ta konsistí prinsipalmente di komponentenan di karbonato i mineralnan. Piedra di kalki ta wòrdu formá dor di akumulamentu di restunan di material ku ta kontene kalki di organismonan marino. P’esei, e por kontené fosilnan di bestia marino, manera kokolishi, amonita òf koral. Piedra blou, por ehèmpel, ta un forma di piedra di kalki ku ta kontené hopi restu di Crinoidea.

Piedra di kalki ta wòrdu formá prinsipalmente pa depósitonan di lodo di kalki den laman ku poko profundidat i skeletnan di kalki den refnan di koral den e awa kayente di áreanan tropikal. Den tempu ku e nivel di laman apsoluto tabata relativamente altu, manera e épokanan Jura i Kretáseo, kapanan diki di piedra di kalki a wòrdu depositá. E motibu ta ku un gran parti di e kontinentenan tabata kubri pa laman di poko profundidat durante e periodonan ei. Awendia, piedra di kalki di époka Mesozoiko ta wòrdu hañá den gran parti di Mediteraneo i West Oropa, China i Nort Amérika, entre otro lugánan.

E fosilnan den e piedra di kalki hopi biaha ta proveé ​​sientífikonan ku informashon tokante ambientenan antiguo i tokante e evolushon di bida.[1]


Terasa, sedimento i eroshon di piedra di kalki den Parke Nashonal Arikok, Aruba.

Piedra di kalki, kortá, kibrá òf mulá, tabata wòrdu usá komo material pa konstrukshon, manera materia prima di semènt òf pa decorashon, por ehèmpel den hardin.

Na Antias Hulandes tabata kima kalki pa hopi tempu den fòrnunan di kalki relativamente primitivo, sende ku palu òf karbon. E materia prima tabata konsistí di pida piedra di kalki duru; tambe tabata rekohé kolonianan di koral pa e propósito aki. E kalki bibu optené di e manera aki, mesklá ku awa, klei i/òf santu, ta produsí pleistu pa muraya. N.V. Mijnmaatschappij Curaçao tabata usa e desperdisio di piedra di kalki for di e mina di fòsfat pa e fòrnu di kalki na plantashi Sta. Barbara. E fòrnu aki a wòrdu basha abou durante konstrukshon di e planta nobo di prosesamentu di fòsfat na 1958.[2]