Álfabèt siríliko

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
Fragmento di un manuskrito den álfabèt siríliko di aña 1360

E álfabèt siríliko[1] (na búlgaro i masedoniano: кирилица, na ruso: кириллица, na ukraniano: кирилиця, na bielorusiano: кірыліца; na servio: ћирилица) ta un skritura alfabétiko foi kual den kurso di siglonan a surgi un kantidat di álfabèt pa uso den diferente idioma. E ta un álfabèt bikamaral di trinta lèter, kreá fin di siglo nuebe den imperio búlgaro (e aktual Nort Macedonia), pa e disípulonan di pader Cyrille òf posibelmente Clément d'Ohrid (e prome obispo di e iglesia ortodokso di Bulgaria) i ta basá riba e álfabèt griego i glagolítiko.

E mapa ta mustra e paisnan na mundu ku ta usa e álfabèt siríliko.

   Skritura siríliko ta e uniko skritura ofisial.

   Skritura siríliko ta ofisial banda di un otro skritura; p.e. na Moldavia i Georgia unda esaki ta e kaso den teritorionan independiente no rekonosi di e pais.

   Skritura siríliko no ta ofisial, sinembargo si ta wordu usa dor di sirkumstansianan historiko.

   Skritura siríliko no ta wordu usa.

Ainda na komienso di siglo 21 ta usa e álfabèt siríliko den un kantidat di idioma slaviko, entre otro búlgaro, masedoniano, montenegrino, servio, ukraniano, ruso i bieloruso. Bou influensia ruso e ta komun tambe den hopi idioma ku no ta idioma slaviko manera kazachs, kirguis, tatar (idioma turko), tajikistano, mongoles inkluso hopi otro idioma chikitu. Te 1859 e tabata e skritura di e idioma rumano i den e antiguo Moldavia tabata skirbi e idioma moldaviano (un dialekto rumano) ku un álfabèt siríliko.