Álfabèt siríliko
Supkategoria di | natural writing system ![]() |
---|---|
Fecha di fundashon òf kreashon | 9. century ![]() |
Has use | Cyrillic-script alphabet ![]() |
Name | Cyrillic, cyrillique ![]() |
Nòmber nativo | кириллица ![]() |
Nòmber duná di | Saint Cyril the Philosopher ![]() |
Basá riba | alfabèt griego ![]() |
Kreá pa | Clement of Ohrid, Saint Naum, Constantine of Preslav ![]() |
Script directionality | left-to-right ![]() |
Unicode range | U+0400-04FF, U+0500-052F, U+1C80-1C8F, U+2DE0-2DFF, U+A640-A69F ![]() |
Kategoria pa mapa | Category:Maps of Cyrillic alphabet ![]() |
Format as a regular expression | \p{IsCyrillic} ![]() |
E álfabèt siríliko[1] (na búlgaro i masedoniano: кирилица, na ruso: кириллица, na ukraniano: кирилиця, na bieloruso: кірыліца; na servio: ћирилица) ta un skritura alfabétiko foi kual den kurso di siglo a surgi un kantidat di álfabèt pa uso den diferente idioma. E ta un álfabèt bikamaral di trinta lèter, kreá fin di siglo nuebe den imperio búlgaro (e aktual Nort Macedonia), pa e disípulonan di pader Cyrille òf posibelmente Clément d'Ohrid (e promé obispo di e iglesia ortodokso di Bulgaria) i ta basá riba e álfabèt griego i glagolítiko.

Ainda na komienso di siglo 21 ta usa e álfabèt siríliko den un kantidat di idioma slaviko, entre otro búlgaro, masedoniano, montenegrino, servio, ukraniano, ruso i bieloruso. Bou influensia ruso e ta komun tambe den hopi idioma ku no ta idioma slaviko manera kazachs, kirguis, tatar (idioma turko), tajikistano, mongoles inkluso hopi otro idioma chikitu. Te 1859 e tabata e skritura di e idioma rumano i den e antiguo Moldavia tabata skirbi e idioma moldaviano (un dialekto rumano) ku un álfabèt siríliko.
Referensia
|