Bombardeo atómiko di Hiroshima i Nagasaki


Ariba dia 6 i 9 di ougùstùs 1945, Merka a rementá dos bòm atómiko ariba e siudatnan hapones Hiroshima i Nagasaki, respektivamente. E bombardeonan a mata entre 150.000 y 246.000 persona, di kual mayoria tabata sivil, i ta keda e úniko uso di arma nuklear den un konflikto armá. Hapon a rendí na e Aliadonan ariba 15 di ougùstùs, seis dia despues di e bombardeo di Nagasaki i e deklarashon di guera di Union Soviétiko kontra Hapon i invashon di Manchuria okupá pa e haponesnan. E gobièrnu hapones a firma ofisialmente e rendimentu di Hapon ariba 2 di sèptèmber, kabando e guera efektivamente.
Antesedente
[editá | editá fuente]Na 1939, e merikanonan a kuminsá investigashon riba enrikesimentu di uranium despues ku Leó Szilárd i Albert Einstein a atvertí presidente Roosevelt ku Alemania-Nazi por ta desaroyando un arma nobo i poderoso. Alemania tabatin un reservá signifikante di uranium i sientífikonan prominente cu e potensial pa konstruí arma nuklear. Apesar di esaki, investigashon merikano riba kiebra nuklear (nuclear fission) a kuminsá pokopoko. Tabatin poko prioridat i solamente rekursonan finansiero limitá disponibel.
Tabata e británikonan ku a spièrta e merikanonan den akshon. E británikonan a realisá ku e masa krítiko pa ku spleitmentu di material pa kousa un reakshon di kadena nuklear tabata muchu mas chikitu ku loke a pensa anteriormente, mas o ménos diesdos kilogram en bes di vários ton. E deskubrimentu aki a duna e proyekto mas importansia, pero no tabata te na e atake Hapones riba Pearl Harbor na desèmber 1941 i e siguiente entrada di Merka den e Di Dos Guera Mundial ku el a risibí sosten finansiero.
E United States Army Corps of Engineers ('Kuerpo di Ingenieronan di Ehérsito di Merka') a keda enkargá ku e proyekto, ku tabata konosí ofisialmente komo e Proyekto Manhattan for di 13 di ougùstùs 1942. Na 1943, gran parti di e investigashon a muda pa Los Alamos, kaminda sientífikonan a kore desaroyá un bòm atómiko, miedu ku Alemania-Nazi lo a surpasá nan. Esaki a resultá di ta sin fondo, ya ku e programa di arma nuklear aleman nunka realmente a lanta for di tera.
Ora Alemania a kapitulá riba 8 di mei 1945, ningun pais no tabatin un bòm atómiko ku tabata funshoná. Na 16 di yüli a tuma lugá e promé tèst: e bòm di plutonium Trinity. Un poko despues, dos bòm atómiko operashonal a keda kompletá: e bòm di uranium Little Boy i e bòm di plutonium Fat Man.
Referensia
|