Ortografia di papiamentu

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
E artíkulo aki ta skirbí na papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.

Ortografia di papiamentu
ortografia
Faseta diPapiamentu Editá
E prome analisis lingwistiko di e idioma Papiamentu, skirbi na idioma Italiano na 1863

Ortografia di papiamentu (òf papiamento na Aruba, papiamentu na Boneiru i Kòrsou) ta enserá e reglanan di puntuashon i di skirbi e idioma. E ortografia di papiamentu ta varia un poko entre esun uzá den Antias Hulandes, ku tabata disidí pa e gobièrnu di Kòrsou for di aña 1976, i esun uzá na Aruba. Algun diferensia entre esun di Antias i esun di Aruba ta e preferensia di pronunsiashon di algun lèter i kon ta skibi sierto palabra en general. Mihó bisá, e preferensia di tin reglanan fonétiko òf etimológiko. Un diferensia di e idioma mes ta e preferensia di uzo di algun palabra riba otro. (nota: papiamento na Aruba ta skibi otro. por ehèmpel: John ta bay hunto cu mi na mi wela su cas y come pisca crioyo (John ta bai huntu ku mi na mi wela su kas i kome piská krioyo). Tur papiadó di papiamentu, tantu na Aruba, Boneiru i Kòrsou ta komprondé otro perfektamente.

Alfabèt[editá | editá fuente]

A J (ye) S (ès)
B (be) K (ka) T (te)
C (se) L (èl) U
D (de) M (èm) V (ve)
E N (èn) W (we)
F (èf) O X (eks)
G (ge) P (pe) Y (igrèk)
H (ha) Q (kü) Z (zèt)
I R (èr)

Di e lèternan aki, por modifiká kuater vokal: è, ò, ù, ü.
ñ ta e úniko konsonante ku por modifiká i su nòmber ta eñe.

Ku e lèternan aki tin kuater dígrafo tambe. Esakinan ta ch, sh, dj i zj.

Tur e vokalnan menshoná tin un zonido so, ku eksepshon di e, ku por tin e zonido di shua (ə). Ehèmpel: "tres" vs. "mangel".

Sierto konsonante segun reglanan di Antias[editá | editá fuente]

Segun reglanan di Antias, tin sierto kaso ora ta huza e konsonantenan c, j, q i x. Esakinan ta:

  • Solamente den kombinashon ku otro konsonante, manera ch, dj, èts.
  • Den matemátika, kímika, èts.
  • Den nòmbernan propio: Carlos, Jacob, Quincy, Xavier
    • Esaki no ta inkluí nòmbernan di kariño adaptá di esaki
  • Den nòmbernan geográfiko
  • Palabranan fiá i adaptá di otro idioma

Vokal, diptongo i triptongo[editá | editá fuente]

Ora ta skibi palabranan, partikularmente palabranan fiá di hulandes, no ta skibi vokal dòbel, a menos ku ta tende dos vokal den pronunsiashon. Ta nifiká ku, por ehèmpel, no ta skibi "spaar", pero "spar". Algun ehèmpel di palabranan ku si por: oochi, reeduká, koopera, kreensia. Tambe no ta sigui e regla hulandes di pone trema (¨) pa distinguí entre e dos vokalnan.

Den papiamentu por haña varios kombinashon di vokal, òf diptongo. Esaki ta un lista di nan tur:

ai gai baiskel
ei meimei esei
ei1 rei preis
eu leu pareu
oi roi morkoi
òi bòikòt bòlpòint
ou2 outo Kòrsou
ui kuida ruina
ùi brùin flùit
ia papia biaha
ie fiel dies
io odio avion
iu friu hudiu
ua kuater suave
ue nuebe fuerte
uo kuota kontinuo
  1. Esaki ta un eksepshon di e regla di aksènt grave. Tin hopi palabra ku e diptongo èi i pa redusí signonan ortográfiko na un minimo, a disidi ku ta skibi e diptongo aki sin aksènt.
  2. Esaki tambe ta un eksepshon di aksènt grave. Tin hopi palabra ku tin e diptongo òu i aki tambe tin ku redusí signonan ortográfiko den tekstonan. Tambe e diptongo au no ta korekto. Por ehèmpel, e palabra mester ta outo, no auto.

Algun regla di vokal i diptongo[editá | editá fuente]

  • No ta kuminsá ningun palabra ni ningun sílaba ku diptongo ku ta kuminsá ku i òf u. Na luga di esaki ta huza y i w.
    • Ehèmpel: yabi, wowo.
  • No ta skibi e konsonante y entre e vokal i i un otro vokal.
    • Ehèmpel: antiano, no antiyano.
  • No ta skibi e konsonante w entre e vokal u i un otro vokal.
    • Ehèmpel: yuana, no yuwana.

Triptongo[editá | editá fuente]

Triptongo ta kombinashon di tres vokal. Aki ta lista nan tur:

iau miau
ieu bieu
iou bakiou
uai zuai
uei1 zuei
  1. Pa limitá aksènt, no ta pone aksènt grave riba e di e triptongo uei, ounke ta pronunsiá un è.

Konsonante[editá | editá fuente]

b c d f g h j k l m n
p q r s t v w x y z

Segun e reglanan di papiamentu di Antias, e konsonantenan vet tin algun regla i eksepshon.

  • Mantené e sílabanan inisial ab-, ob-, sub- i ad- solamente kaminda e konsonantenan b i d ta zona asina.
    • abreviá, pero apstene
    • obligá, pero ophetivo
  • Pa haña e zonido sonoro di g dilanti e, è òf i, mester interkalá un u.
    • guera, no gera
    • sigui, no sigi
      E regla no ta aplikabel ora ta pronunsiá un shua.
      • sanger
      • mangel

Sigun reglanan ortográfiko di 1976 ta solamente un konsonante, esta n por a skirbi dòbel, si ta trata di un palabra ku e sufiho di plural -nan. Ehèmpel: pannan, sènnan.Na 2007 a disidi ku ta usa tambe: 1. palabra ku ta kuminsá ku n i ta kompañá pa e prefiho in-. Ehèmpel: innatural, innesesario. 2. palabra ta kaba ku m i ta kompañá pa e sufiho -mentu. Ehèmpel: leimmentu. 3. palabra kompuesto di kua e promé ta kaba ku s i e di dos ta kuminsá ku s.Ehèmpel: dosshen, tresshen. 4 palabra ku ta kuminsá ku p i ta ta kompañá pa e prefiho sup-. Ehèmpel: supprograma.

Aksènt[editá | editá fuente]

Normalmente, na papiamentu e énfasis di un palabra ta kai semper riba e último sílaba di un palabra ku ta kaba ku konsonante, òf riba e penúltimo sílaba di un palabra ku ta kaba ku vokal. Naturalmente tin eksepshon i pa nota esakinan na papiamentu ta huza dos tipo di aksènt: aksènt grave i aksènt skèrpi. Pa palabranan ku aksènt grave no tin regla spesial. Pa huzo di aksènt skèrpi, tin algun regla.

Ta pone aksènt skèrpi riba tur palabra polisilábiko:

  • Unda e énfasis ta kai riba e último sílaba, i e palabra ta kaba ku un vokal:
    • piská
    • informá
    • kachó
  • Unda e énfasis ta kai riba e penúltimo sílaba, i e palabra ta kaba ku un konsonante:
    • fásil
    • hóben
    • miéntras
      Esaki no ta inkluí palabra ku ta kaba ku un shua siguí pa un konsonante:
      • mangel
      • amandel
      • koper
  • Unda e énfasis ta kai kualke otro kaminda ku no ta último òf penúltimo:
    • sílaba
    • sientífiko
    • áwaseru

Aksènt no ta kambia ku palabranan ku ta terminá ku e sufihonan mente òf nan. Si nan tabata tin un aksènt, e ta keda, si no tabata tin, no ta pone un aserka.

Algun ehèmpel:

  • íntimo ta bira íntimamente
  • fásil ta bira fásilmente
  • piská ta bira piskánan
  • regla ta bira reglanan

Eksepshon[editá | editá fuente]

  1. Si e sílaba ku énfasis mester risibí un aksènt grave i un aksènt skèrpi, no ta pone aksènt skèrpi riba e sílaba.
  2. No ta pone aksènt skèrpi riba palabranan unda e énfasis ta kai riba e último sílaba, i ta kaba ku un diptongo dekresiente òf un triptongo.
    • kabai
    • Kòrsou
  3. Tambe pa redusí huzo di signo ortográfiko, no ta pone aksènt skèrpi riba tabata ku tabatin.
  4. No ta nesesario pa pone aksènt riba lèter kapital.
    • Último i Ultimo ta korekto

Lèter kapital[editá | editá fuente]

Ta skibi ku lèter kapital:

  • E promé lèter na prinsipio di un teksto
  • E promé lèter na prinsipio di un frase, esta semper despues di un punto ( . ), un signo di interogashon ( ? ), òf di ekslamashon ( ! )
  • E promé lèter di nòmbernan propio di un persona, animal òf opheto
    Nòmber di deidat i di personanan divino i nòmber geográfiko ku ta pertenesé na e grupo aki; "San" i "Santa" dilanti un nòmber tambe
  • Títulonan òf nòmbernan di dignidat manera
    • Sumo Pontífise
    • Su Mahestat
  • Palabranan prinsipal den títulonan i epígrafenan

No ta skibi ku lèter kapital:

  • Nòmber di dianan i lunanan
    • djaluna
    • aprel
  • Nòmber ku ta deriva di nòmbernan geográfiko (sustantivo i athetivo)
    • un arubiano
    • un buki hulandes
  • Idiomanan
    • papiamentu
    • indones

Kontrakshon[editá | editá fuente]

E uzo di kontrakshon na papiamentu ta hopi komun, partikularmente ora ta papiá. Ta rekomendabel ku ta evitá mas tantu posibel e uzo di kontrakshon den teksto. Den kaso ku mester skibi palabranan ku kontrakshon, ta uza un apóstrofe kaminda tin elishon di un òf mas lèter.

  1. Algun ehèmpel di elishon di un lèter:
    • ta asina - t'asina
    • no ta asina - n' t'asina
    • yuda e - yud'é
  2. Algun ehèmpel di huzo di apóstrofe sin espasio entre e apóstrofe i e lèter su dilanti i esun despues:
    • kashi di glas - kash'i glas
    • kos di hari - ko'i hari
    • bleki di lechi - blek'i lechi
      Aki tin elishon di e último lèter di e promé palabra i e promé lèter di e di dos palabra.
  3. Algun ehèmpel di huzo di apóstrofe ku espasio entre e palabra dilanti e apóstrofe i e apóstrofe:
    • brel di solo - brel 'i solo
    • stèm di kanta - stèm 'i kanta
    • bòter di biña - bòter 'i biña
      Aki tin elishon di e e promé lèter di e di dos palabra so.
  4. Ta hopi komun pa huza kontrakshon ku e pronòmbernan personal ami, abo i e. Por huza kontrakshon aki, pero ta preferibel ku ta skibi nan lòs di e verbo su dilanti:
    • duna ami - duna mi, dun'ami
    • duna abo - duna bo, dun'abo
    • duna e - dun'é

Komparashon entre Português, Papiamentu, Kriolu di Guinea-Bissau i Kriolu di Kabu Verdi[editá | editá fuente]

Português Papiamentu Kriolu di Guinea-Bissau Kriolu di Kabu Verdi
Bem-vindo Bon Bini Bô bim drito Nhôs bem dreto
Bom Dia Bon dia bon dia bon dia
Obrigado Danki Obrigado Obrigado
Como vai? Kon ta bai? Kuma ku bu na bai? Mô ku bu stá bai?
Muito bom Hopi bon I bon dimás Ê bon dimás
Eu estou bem Mi ta bon Ami n´stá bon Mi n´stá bon
Eu, Eu Sou Mi Ami Mi
Tenha um bom dia Pasa un bon dia Pasa un bon dia Pasa un bon dia
Vejo você depois, Até logo Te aworo N´ta odjau dipus N´ta odjau dispôs
Comida Kuminda Bianda Cumida
Pão Pan Pon Pon
Suco, Refresco, Sumo Refresko Sumo Sumo
Eu amo Curaçao Mi stima Kòrsou N´gosta di Curazao ´Mi n´gosta di Curazao

Wak tambe[editá | editá fuente]

Linknan eksterno[editá | editá fuente]