Sababank
| Sababank | ||
|---|---|---|
Kategoria di IUCN II (Parke Nashonal) | ||
![]() | ||
| Geografia | ||
| Pais | Hulanda | |
| Koordinato | 17°28′4.4″N 63°30′33.1″W / 17.467889°N 63.509194°W | |
| Informashon básiko | ||
| Fundashon | 2010 | |
| Imágennan riba | ||
| [Editá Wikidata] · [Manual] | ||
Sababank, ofisialmente Saba Bank National Park, ta e atol supmarino mas grandi den Oséano Atlántiko i un elevashon di koral mas ekstensivo den Laman Karibe. Na 2010 el a wòrdu designá komo parke nashonal, i na 2012 a keda rekonosí ofisialmente pa lei hulandes.
ta posee algun di e diversidatnan di bida marino mas riku den Laman Karibe. Na aña 2010 a designá esaki komo "Saba Bank National Park", un di e parkenan nashonal di Hulanda ku a keda rekonosí ofisialmente komo tal na aña 2012.
E elevashon suposeániko ta ubiká tres pa seis kilometer pasùit di e isla di Saba i 25 kilometer na west di Sint Eustatius. Sababank tin un forma mas o ménos rektangular ku un largura di 60 pa 65 kilometer i un hanchura di 30 pa 40 kilometer; su superfisie total ta un averahe di 2200 km². E parti ariba di e elevashon ta plat y mayor parti di esaki ta entre 20 pa 40 meter bou di nivel di laman.
- Ubikashon di Sababank
- Mapa bathymetriko di Sababank
Ubikashon i karakterístika fisiko
[editá | editá fuente]Sababank ta situá den Karibe Hulandes, entre tres i seis kilomètro na suitwest di Saba i mas o ménos 25 kilometer west di Sint Eustatius.
- E banki tin un forma rektangular di 60–65 km di largu i 30–40 km di hanchu.
- E superfisie total ta aproximadamente **2200 km²**.
- E parti mas altu di e banki ta plat i generalmente ta keda entre 20 i 40 meter bou di nivel di laman.
Esaki ta pone Sababank komo e atol supmarino mas grandi den Laman Karibe, i un di e mas grandi na mundu.
Biodiversidat i importansia
[editá | editá fuente]Investigashon sientífiko a mustra ku Sababank ta un hábitat marino sumamente riku, ku:
- piscanan komersial manera kreeft i snapper di awa hundu,
- ref di koral saludable,
- alga i spons diversifiká.
Sababank ta parti di e Santuario Marino Yarari pa tiburon i mamíferonan marino., i e awanan rondó ta regularmente sirbi komo ruta òf habitat pa bayenan i otro mamíferonan grandi.
Ekonomikamente, e banki ta di gran balor pa komunidat di Saba, principalmente pa piskamentu sostenibel di kreeft i pisca di awa hundo.
Status legal i protekshon
[editá | editá fuente]Den 21 di desèmber 2010, e gobièrnu hulandés a deklará Sababank komo un zona di naturalesa protehá ku status di parke nashonal. Ku esaki, a introducí regulashon pa preservá su biodiversidat:
- Barkunan grandi (tankernan, kruzero, otro barku di karga) no por ankrá den e zona designá, pa evitá daño na suelo i resif di koral.
- A introdusí medida kontra polushon potensial, manera awa sushi òf pintura di barku.
- For di 1 di yüni 2013, barkunan ku mas ku **300 ton di karga** tin prohibishon absoluto di drenta e parke marino.
a E medida aki ta garantisá ku e biodiversidat úniko di Sababank ta protehá, i ku pisca sostenibel por sigui kontribuí na ekonomia lokal.
Importansia pa Reino Hulandes
[editá | editá fuente]Sababank ta forma un di e parti mas importante di e Zona Ekonómiko Eksklusivo (ZEE) di Reino Hulandés den Karibe. E protekshon di e banki ta reflehá e kompromiso di Reino ku konservashon marino i maneho sostenibel di recurso natural.
Zona di naturalesa protehá
[editá | editá fuente]Dia 21 di desèmber 2010 Sababank a keda dekretá pa gobièrnu hulandes komo un área di naturalesa protehá i tin e status di parke nashonal.[1] For di e fecha ei, a prohibí tanker, barku krusero i otro barkunan di karga grandi di ankrá den e zona asigná. E kadena di anker pisá ku ta raspa e suelo ta kousa hopi daño. Pero tambe ta kore e riesgo di polushon dor di e awa sushi di barku of trabou di mantenshon òf pintura di barku ankrá. Ya ku e zona a haña e status di parke natural, e biodiversidat úniko i riku di e zona marino ta ser protehá i ta haci piskamentu sostenibel posibel. Desde 1 di yüni 2013 e ta absolutamente prohibí pa barkunan di 300 ton di karga òf mas drenta e parke di naturalesa.
Referensia
|
