Jump to content

Sababank

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
 E artíkulo aki ta skirbí na ortografia di papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.
Sababank
Kategoria di IUCN II (Parke Nashonal)
Map
Geografia
Pais Hulanda
Koordinato 17°28′4.4″N 63°30′33.1″W / 17.467889°N 63.509194°W / 17.467889; -63.509194
Informashon básiko
Fundashon  2010
Sababank
Imágennan riba Wikimedia Commons Wikimedia Commons
[Editá Wikidata] · [Manual]

Sababank, ofisialmente Saba Bank National Park, ta e atol supmarino mas grandi den Oséano Atlántiko i un elevashon di koral mas ekstensivo den Laman Karibe. Na 2010 el a wòrdu designá komo parke nashonal, i na 2012 a keda rekonosí ofisialmente pa lei hulandes.

ta posee algun di e diversidatnan di bida marino mas riku den Laman Karibe. Na aña 2010 a designá esaki komo "Saba Bank National Park", un di e parkenan nashonal di Hulanda ku a keda rekonosí ofisialmente komo tal na aña 2012.

E elevashon suposeániko ta ubiká tres pa seis kilometer pasùit di e isla di Saba i 25 kilometer na west di Sint Eustatius. Sababank tin un forma mas o ménos rektangular ku un largura di 60 pa 65 kilometer i un hanchura di 30 pa 40 kilometer; su superfisie total ta un averahe di 2200 km². E parti ariba di e elevashon ta plat y mayor parti di esaki ta entre 20 pa 40 meter bou di nivel di laman.

Ubikashon i karakterístika fisiko

[editá | editá fuente]

Sababank ta situá den Karibe Hulandes, entre tres i seis kilomètro na suitwest di Saba i mas o ménos 25 kilometer west di Sint Eustatius.

  • E banki tin un forma rektangular di 60–65 km di largu i 30–40 km di hanchu.
  • E superfisie total ta aproximadamente **2200 km²**.
  • E parti mas altu di e banki ta plat i generalmente ta keda entre 20 i 40 meter bou di nivel di laman.

Esaki ta pone Sababank komo e atol supmarino mas grandi den Laman Karibe, i un di e mas grandi na mundu.

Biodiversidat i importansia

[editá | editá fuente]

Investigashon sientífiko a mustra ku Sababank ta un hábitat marino sumamente riku, ku:

  • piscanan komersial manera kreeft i snapper di awa hundu,
  • ref di koral saludable,
  • alga i spons diversifiká.

Sababank ta parti di e Santuario Marino Yarari pa tiburon i mamíferonan marino., i e awanan rondó ta regularmente sirbi komo ruta òf habitat pa bayenan i otro mamíferonan grandi.

Ekonomikamente, e banki ta di gran balor pa komunidat di Saba, principalmente pa piskamentu sostenibel di kreeft i pisca di awa hundo.

[editá | editá fuente]

Den 21 di desèmber 2010, e gobièrnu hulandés a deklará Sababank komo un zona di naturalesa protehá ku status di parke nashonal. Ku esaki, a introducí regulashon pa preservá su biodiversidat:

  • Barkunan grandi (tankernan, kruzero, otro barku di karga) no por ankrá den e zona designá, pa evitá daño na suelo i resif di koral.
  • A introdusí medida kontra polushon potensial, manera awa sushi òf pintura di barku.
  • For di 1 di yüni 2013, barkunan ku mas ku **300 ton di karga** tin prohibishon absoluto di drenta e parke marino.

a E medida aki ta garantisá ku e biodiversidat úniko di Sababank ta protehá, i ku pisca sostenibel por sigui kontribuí na ekonomia lokal.

Importansia pa Reino Hulandes

[editá | editá fuente]

Sababank ta forma un di e parti mas importante di e Zona Ekonómiko Eksklusivo (ZEE) di Reino Hulandés den Karibe. E protekshon di e banki ta reflehá e kompromiso di Reino ku konservashon marino i maneho sostenibel di recurso natural.

Zona di naturalesa protehá

[editá | editá fuente]

Dia 21 di desèmber 2010 Sababank a keda dekretá pa gobièrnu hulandes komo un área di naturalesa protehá i tin e status di parke nashonal.[1] For di e fecha ei, a prohibí tanker, barku krusero i otro barkunan di karga grandi di ankrá den e zona asigná. E kadena di anker pisá ku ta raspa e suelo ta kousa hopi daño. Pero tambe ta kore e riesgo di polushon dor di e awa sushi di barku of trabou di mantenshon òf pintura di barku ankrá. Ya ku e zona a haña e status di parke natural, e biodiversidat úniko i riku di e zona marino ta ser protehá i ta haci piskamentu sostenibel posibel. Desde 1 di yüni 2013 e ta absolutamente prohibí pa barkunan di 300 ton di karga òf mas drenta e parke di naturalesa.