Fontein (Boneiru)

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
Kunuku Fontein durante bishita real na 1955
Un kas situa na Fontein (entre 1900 i 1930)

Fontein , tambe konosí komo "landstuin ten oosten", ta e nòmber di un kunuku grandi na e parti nort-ost di Boneiru, situá pariba di Rincon. E nòmber Fontein ta mustra riba e fuente di awa dushi, ku ta prosedente di e formashon nan di kalki den vesindario di Montaña. Den un kueba e awa ta kai i ta wòrdu rekohé dor di pisinanan di irigashon. E presensia di awa dushi a krea un oasis bèrdè ku balor ekológiko[1] i ku ta sirbi komo habitat pa para i reptilnan straño.

Plantashi Fontein ta dividi den tres parsela ku un área di 302,7 hèktar. E tabata un di plantashinan mas konosí pa su produkshon agríkola i ku mas tantu awa riba Boneiru.[2] Den añanan ochenta di siglo 20 e fuente natural tabata produsi 12 pa 17 m³ di awa pa dia.[3]

Na Fontein i vesindario por topa ku pinturanan indjan. E área aki tabata e esenario di e lantamentu na 1834 di Martis di Katarina Janga. Na komienso di siglo 20 a hasi explorashon pa fòsfat na Fontein.

Na 1868, despues di abolishon di sklabitut, e plantashi i saliñanan di salu di WIC a pasa pa man privá.[4] Plantage Fontein a wòrdu ofresé den vindishi públiko na 1869 i ta pasa pa famianan boneriano, famia Hellmund i den siglo 20 famia Herrera.[5][6] Na 1990 el a wòrdu atkerí pa famia Mansur di Aruba.[7] Na 2023 Entidat Públiko Boneiru a kumpra e tereno pa 3,4 mion dòler pa motivonan stratégiko, entre otro pa mantene su karakter original i su balor komo herensia kultural di e isla.[8] Ya den dekada 70 i 80 kaba, a hasi intento pa kumpra Fontein pa komunidat, pero esaki no por a keda realisá pa falta di fondo.

Riba e islanan Kòrsou komo Aruba, tin tambe lugá ku ta yama Fontein. E nòmber Fontein ta mustra na tur dos lugá riba un fuente di awa dushi.

Wak tambe[editá | editá fuente]