Taino

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
E artíkulo aki ta skirbí na papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.

Taino
Supkategoria diLokono, Native Americans in the United States Editá
Dominio di idiomaTaíno Editá
Religionmonoteismo, animism Editá
PaisCuba, Republika Dominikano, Jamaica, Haiti, Estadonan Uni di Merka Editá
Situá naAntilles Editá
Rekonstrukshon na Cuba di un pueblo taíno

Taíno tabata un poblashon indígena ku tabata biba den teritorionan rondó di laman Karibe, riba e islanan Hispañola, Bahamas, Cuba, Jamaica, Puerto Rico, Turks i Caicos i e islanan panort di Antia Menor.

Nan tabata famia di e Arawaknan òf tabata un supgrupo di e pueblo ei. E taíno ta konosí prinsipalmente komo e promé indjannan ku Cristóbal Colón a topa na 1492. Ta estimá ku e kantidat di taíno ku tabata na bida na 1492 ta varia for di algun shen mil te ocho mion. Nan tabata dividí den tribunan, ku tabata wòrdu dirigí dor di un kasike (cacique). Ayiti ("Pais di Serunan Altu") tabata e nòmber taíno di Hispaniola, ku despues (na e banda ost) a bira konosí komo Haiti. Na fin di siglo 16, e taíno a disparsé komo un pueblo separá, entre otro pa motibu di malesanan ku e kolonisadónan di Oropa a trese kuné. Sinembargo, hopi habitante di e área aki ta desendiente di e taíno; investigashon di DNA na Puerto Rico[1] a mustra cu 61% di e poblashon tin antepasadonan taíno.

Origen[editá | editá fuente]

Tin dos teoria:

  • un grupo ta bisa ku e taíno ta bini di e kuenka di Amazonas i ta famia di e Yanomama. Nan lo a emigrá via di e vaye di Orinoco riba e kosta nort.
  • otro grupo ta bisa ku nan ta bini di e Andes kolombiano.

Idioma[editá | editá fuente]

Ounke e pueblo taíno a disparsé, tin hopi palabra di e idioma taíno ku ainda ta usá, manera: horkan, kanoa, barbekiú, hamaka, tabako, kanibal, barakuda, maishi i sabana. Tambe nòmbernan pa kuminda manera piña, pinda, batata, batata dushi, yuka (e base di tapioka), produktonan di hariña a haña nan kaminda den e idiomanan mundial.