Klein Bonaire
| Klein Bonaire | ||
|---|---|---|
Isla Klein Bonaire | ||
| Geografia | ||
| Archipielago | Antias Menor | |
| Lokalisashon | Laman Karibe | |
| Elevashon riba nivel di laman |
2 meter | |
| Koordinatonan | 12°9′29″N 68°18′39″W / 12.15806°N 68.31083°W | |
| Atministrashon | ||
| Pais | ||
| Teritorio atministrativo | Boneiru | |
| Karakterístikanan físiko | ||
| Geologia | Koral | |
| Área | 6 km² | |
| Largura | 3,9 kilometer | |
| Anchura | 2,5 kilometer | |
| Poblashon | ||
| Populashon | inhabitá | |
| Mapa detayá di Klein Bonaire | ||
![]() | ||
| Imágennan riba | ||
| [Editá Wikidata] · [Manual] | ||
Klein Bonaire ta un isla chikitu, inhabitá, na kosta wèst di Boneiru.[1] E isla ta kai bou di e teritorio di entidat públiko di Boneiru i ta forma parti di e Bonaire National Marine Park.[2]

Geografia
[editá | editá fuente]Klein Bonaire ta situá en frente di Kralendijk riba un distansia di 800 meter ku un área di 6 km². E ta relativamente plat i no ta subi mas ku dos meter riba nivel di laman.[3]
E úniko strukturanan riba e isla ta algun ruina di kas di katibu (strukturanan chikitu, di un solo kamber ku ta data for di e periodo di sklabitut di e region), i un refugio chikitu habrí riba playa ku mirada pa Boneiru. E isla no tin awa koriente ni fasilidatnan sanitario.
Historia
[editá | editá fuente]Na 1868, Klein Bonaire a wòrdu bendí ku Angel Jeserun i a keda den mannan privá te 1999. Durante e periodo aki a kita e palunan nativo, loke a resultá den un kresementu di mata di mondi riba henter e isla. E desaroyo di Klein Bonaire A hasi intentu algun biaha promé ku su establesimentu komo un reserva marino pa desaroya Klein Bonaire, e último intento sin eksito tabata na 1995.
Hende lokal preokupá a uni pa salba e isla i a rekoudá fondo pa hasi esaki i asina The Fundation for the Preservation of Klein Bonaire (FPKB) a nase. Pa medio di esfuersonan di FPKB i otro partidonan konserní, i ku plaka di e Departamentu di Interior i Asuntunan di Reino di Hulanda, e Fondo Mundial di Naturalesa di Hulanda i FPKB, a logra kumpra e isla na 1999 pa 9 mion Florin Antiano ( US$5 mion).
Klein Bonaire awor ta forma parti di Parke Marino Nashonal di Boneiru.[2] Plannan a largu plaso ta inkluí reintrodukshon di e vegetashon nativo.
Flora i founa
[editá | editá fuente]Asina mes ku e komposishon di espesie ta generalmente similar entre Boneiru i Klein Bonaire, e komposishon pa ku asamblea di piská na Klein Bonaire ta distinto.[1]
Klein Bonaire ta rondoná pa un ref perifériko.[1] Montastraea annularis tabata e koral mas komun mirá durante un enkuesta di 2011.[4] Na 2023, un investigashon a evaluá e presensia di un malesa di refkoral (koral duru), yamá SCTLD (stony coral tissue loss disease) den Karibe Hulandes. A konkluí ku Klein Bonaire (i region di Kralendijk) ta eksperensia redukshon mas severo (25-50%) di refkoral.[5]
Klein Bonaire ta forma habitat permanentemente pa tortuga blanku (Chelonia mydas) i karèt (Eretmochelys imbricata).[6] Klein Bonaire, entre otro, tambe ta habitat pa kawama (Caretta caretta) i okashonalmente flamingo durante temporada di brui, òf traha nèshi (kreadero).[6] Playanan di Klein Bonaire ta alohá e konsentrashon mas altu di karèt i kawama ku ta brui den parti sùit di Karibe (ekskluí Panama).[7]
E isla a wòrdu asigná pa BirdLife International komo un "Important Bird Area" (IBA) pasobra e ta sostené poblashonnan di espesie di para menasá òf di alkanse restringí, inkluyendo paloma di mondi (Patagioenas corensis), meuchi chikitu (Sternula antillarum) i chonchorogai (Elaenia martinica). E ta tambe un sitio di krio pa lopi pik diki (Anarhynchus wilsonia) i lopi blanku (Anarhynchus nivosus).[8]
Galeria
[editá | editá fuente]- Bista riba Kralendijk i Klein Bonaire
- Playa di Klein Bonaire
- Bista aéreo di Klein Bonaire
Fuente, nota i/òf referensia
|
