Jump to content

Refugiado

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
E artíkulo aki ta skirbí na papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.

refugiado
Supkategoria didisplaced person Editá

Un refugiado ta un persona ku a hui for di su lugá di biba pa motibu di miedu di violensia òf pa menasa riba su bida. Mayoria di e refugiadonan ta bini for di regionnan den estado di guera of den peliger di guera, of for di nashonnan den kual violashonnan grave di derechonan humano ta tuma lugá. Den pasado resien tabatin mas i mas atenshon pa refugiadonan di klima, entre otro pa motibu di e kalentamentu mundial.

For di aña 2000, e paisnan miembro di Nashonnan Uni ta organisá Dia Mundial di Refugiado riba 20 di yüni di kada aña.

Tratado[editá | editá fuente]

Na Ginebra, dia 28 di yüli 1951, artíkulo 1 di e Konvenshon Internashonal tokante e Status di Refugiado a definí un refugiado komo un persona

  • ku pa motibu di un miedu basá riba persekushon pa motibu di su rasa, religion, nashonalidat, pertenensia na un grupo sosial partikular òf su konvikshon polítiko, ta pafó di e pais di kual e ta posee nashonalidat di dje, i
  • ku no por òf no ke pidi protekshon di e pais ei pa motibu di e miedu menshoná anteriormente, òf ku, si e no tin nashonalidat i ta biba pafó di e pais kaminda e tabatin su residensia normal, no por òf no ke regresá pa motibu di e miedu menshoná anteriormente.

Si un persona tin mas ku un nashonalidat, e término "pais di kua e ta posee nashonalidat" ta nifiká kada un di e paisnan di kua e tin nashonalidat. No ta konsiderá ku un persona ta pèrdè protekshon di e pais di kua e tin su nashonalidat si, sin motibu válido, motivá pa miedu basá, e persona no ta invoká protekshon di un di e paisnan di kua e tin nashonalidat.'

Mayoria di e refugiadonan no ta alkansa na yega e frontera unda ta solisita pa e status di asilo. Ront mundu e kantidat total di refugiado a yega 37,4 mion na fin di 2023[1], di kual 25 mion ta personanan desplasá ku no tin kas. E personanan desplasá ta refugiadonan den nan propio pais. Inkluí den e sifranan ta refugiadonan evitando eskalashonnan rapido di e konflikto na Sudan i e violensia relashoná ku gang na Haiti, i tambe otro desplasamentu for di paisnan manera Afganistan i Ukrania.

Karibe Hulandes[editá | editá fuente]

Na 2018 sentenares di venezolano na frontera cu Ecuador ta warda pa nan pasaporte wòrdu di stempel.

For di 2018 e krisis sosio-ekonómiko i polítiko na Venezuela a pone miles di venezolano buska refugio na paisnan bisiña, entre otro Aruba i Kòrsou.[2] Segun sifranan kompilá fin di 2023 pa e organisashon di refugiado UNHCR di Nashonnan Uni, pais Aruba tin e kantidat mas grandi na mundu di refugiado i otro persona ku mester di protekshon internashonal, pa kabes di poblashon (1 di kada 5 habitante); mientras Kòrsou ta okupá e di kuater lugá (1 di kada 13 habitante).[1]

Migrashon i asuntunan di refugiado ta kai bou di e responsabilidat outónomo di kada pais den Reino Hulandes.[3] Pais Kòrsou no tin un prosedura di asilo, i tampoko ta rekonosé e Tratado di Refugiado.[4] Aruba si, pero ta konsiderá e venezolanonan mas bien komo refugiado ekonómiko pa kual nan no ta bin na remarke pa protekshon. Ku esaki un gran kantidat di venezolano ta permanesiendo ilegal na Aruba sin haya kuido médiko, enseñansa i trabou legal.[5]

Desde 2018 e organisashon UNHCR tin un ofisina establesé na Aruba ku ta traha mas tanto ku emigrantenan refugiado di Venezuela, Colombia i Haiti. Hefe di e ofisina nashonal ta Irene van Rij.[6]