Salta pa kontenido

Koningin Emmabrug

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
 E artíkulo aki ta skirbí na ortografia di papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.
Koningin Emmabrug
Koningin Emmabrug
Informashon básiko
Alokashon   Kòrsou
Koordinato  12°6′22.0″N 68°56′7.1″W / 12.106111°N 68.935306°W / 12.106111; -68.935306
Ta Span  Bahia di Santa Ana
Start  Gouvernementsplein/Handelskade
Fin  Plasa Brion
Largura  168 m
Konstrukshon
Apertura ofisial 8 di mei 1888
Funshon
Aktual  brùg pa peaton
Arkitektura
Tipo brùg di ponton
Arkitekto Leonard Burlington Smith
Material palu
Mapa detayá di Koningin Emmabrug
Map
Imágen riba Wikimedia Commons Wikimedia Commons
[Editá Wikidata] · [Manual]

Koningin Emmabrug (tambe konosí komo Swinging Old Lady òf Pontjesbrug i na papiamentu komo Brùg di Ponton, Brùg di Punda òf simplemente Brùg) ta un brùg di ponton úniko ku desde 8 di mei 1888 ta konektá dos zona di Willemstad, Punda i Otrobanda, ku otro.[1]

E brùg ta drif riba 16 ponton i ta habri pa tráfiko marítimo ora barkunan mester drenta òf sali di bahia di Santa Ana. Di promedio, mas ku 15.000 peaton ta hasi uso diario di e brùg.

E brùg ta nombrá na Reina Emma. Desde 1974, e ta habrí eksklusivamente pa peaton; tráfiko di outo ta usa Koningin Julianabrug òf ta kore rònt di Schottegat.

Historia

[editá | editá fuente]

Koningin Emmabrug a wòrdu konstruí na 1888 i tabata e promé brùg flotante riba bahia di Santa Ana. E proyekto a wòrdu realisá dor di empresario i konsul merikano Leonard B. Smith, kende a haña konseshon na 1887 pa konstrukshon di un brùg ku por habri pa barkunan pasa libermente.[2][3]

Durante su promé añanan, e brùg tabata un empresa privá. Na 1930 gobièrnu a tuma e operashon over, i na 1934 e sistema di kobramentu a wòrdu abolí. Den e tempu ei, hende ku no tabata usa sapatu tabata permití pa krus’é gratis.[4]

Na 1939, e brùg a wòrdu renobá kompletamente, ku reuso di e pontonnan original. Durante e dékada 1930, uso di e brùg a kresé konsiderablemente: na 1938, e brùg tabata habri te 24 biaha pa dia pa tráfiko marítimo, ku un durashon total di apertura di mas ku 6 ora pa dia. E kantidat di outo ku tabata pasa den tur dos direkshon a subi di 1.500 pa 5.000.

Ku kresemento di tráfiko i tamaño di barkunan, e nesesidat pa un krusamentu permanente a bira mas evidente, loke finalmente a resultá den konstrukshon di Koningin Julianabrug.

Brùg entre 1920 i 1950.
Bista aereo (1949).
Bista aereo (2019).
Bista anochi ku arkonan iluminá.

Uso i desaroyo moderno

[editá | editá fuente]

Desde 1974, tráfiko di outo a wòrdu prohibí riba e brùg, i el a bira un ruta eksklusivo pa peaton. Awe, e ta un di e konekshonnan urbano mas importante entre Punda i Otrobanda.

Na kuminsamentu di siglo 21, e struktura tabata den estado deteriorá, ku problema manera frus i daño na superfisie di e brùg. Esaki a influensiá uso durante eventonan grandi, manera Karnaval.

Renobashon

[editá | editá fuente]

E brùg a wòrdu kompletamente renobá na añanan 1939, 1961 i 1983-1986.

Na 1955, e arkonan di iluminashon a wòrdu instalá pa selebra bishita real di Reina Juliana i Prins Bernhard.

Entre 2005 i 2006, e brùg a wòrdu renobá extensamente (ku un kosto di aproksimadamente 4,5 mion euro, finansiá pa Union Oropeo). Durante e proyekto, mas ku 95% di e struktura a wòrdu remplasá, ku e pontonnan komo e úniko elementonan original ku a keda.

Den 2026, a inisiá un proyekto nobo di modernisashon enfoká riba e sistema interno i tékniko di e brùg, inkluyendo sistema di transmishon, instalashon eléktriko, kabel i sistemanan di kontrol i seguridat.[5]

Mira tambe

[editá | editá fuente]
Mira tambe e kategoria Koningin Emmabrug di Wikimedia Commons pa mas dato mediatiko tokante di e tema aki.