Koningin Emmabrug
| Koningin Emmabrug | ||
|---|---|---|
| Informashon básiko | ||
| Alokashon | ||
| Koordinato | 12°6′22.0″N 68°56′7.1″W / 12.106111°N 68.935306°W | |
| Ta Span | Bahia di Santa Ana | |
| Start | Gouvernementsplein/Handelskade | |
| Fin | Plasa Brion | |
| Largura | 168 m | |
| Konstrukshon | ||
| Apertura ofisial | 8 di mei 1888 | |
| Funshon | ||
| Aktual | brùg pa peaton | |
| Arkitektura | ||
| Tipo | brùg di ponton | |
| Arkitekto | Leonard Burlington Smith | |
| Material | palu | |
| Mapa detayá di Koningin Emmabrug | ||
![]() | ||
| Imágen riba | ||
| [Editá Wikidata] · [Manual] | ||
Koningin Emmabrug (tambe konosí komo Swinging Old Lady òf Pontjesbrug i na papiamentu komo Brùg di Ponton, Brùg di Punda òf simplemente Brùg) ta un brùg di ponton úniko ku desde 8 di mei 1888 ta konektá dos zona di Willemstad, Punda i Otrobanda, ku otro.[1]
E brùg ta drif riba 16 ponton i ta habri pa tráfiko marítimo ora barkunan mester drenta òf sali di bahia di Santa Ana. Di promedio, mas ku 15.000 peaton ta hasi uso diario di e brùg.
E brùg ta nombrá na Reina Emma. Desde 1974, e ta habrí eksklusivamente pa peaton; tráfiko di outo ta usa Koningin Julianabrug òf ta kore rònt di Schottegat.
Historia
[editá | editá fuente]Koningin Emmabrug a wòrdu konstruí na 1888 i tabata e promé brùg flotante riba bahia di Santa Ana. E proyekto a wòrdu realisá dor di empresario i konsul merikano Leonard B. Smith, kende a haña konseshon na 1887 pa konstrukshon di un brùg ku por habri pa barkunan pasa libermente.[2][3]
Durante su promé añanan, e brùg tabata un empresa privá. Na 1930 gobièrnu a tuma e operashon over, i na 1934 e sistema di kobramentu a wòrdu abolí. Den e tempu ei, hende ku no tabata usa sapatu tabata permití pa krus’é gratis.[4]
Na 1939, e brùg a wòrdu renobá kompletamente, ku reuso di e pontonnan original. Durante e dékada 1930, uso di e brùg a kresé konsiderablemente: na 1938, e brùg tabata habri te 24 biaha pa dia pa tráfiko marítimo, ku un durashon total di apertura di mas ku 6 ora pa dia. E kantidat di outo ku tabata pasa den tur dos direkshon a subi di 1.500 pa 5.000.
Ku kresemento di tráfiko i tamaño di barkunan, e nesesidat pa un krusamentu permanente a bira mas evidente, loke finalmente a resultá den konstrukshon di Koningin Julianabrug.
Uso i desaroyo moderno
[editá | editá fuente]Desde 1974, tráfiko di outo a wòrdu prohibí riba e brùg, i el a bira un ruta eksklusivo pa peaton. Awe, e ta un di e konekshonnan urbano mas importante entre Punda i Otrobanda.
Na kuminsamentu di siglo 21, e struktura tabata den estado deteriorá, ku problema manera frus i daño na superfisie di e brùg. Esaki a influensiá uso durante eventonan grandi, manera Karnaval.
Renobashon
[editá | editá fuente]E brùg a wòrdu kompletamente renobá na añanan 1939, 1961 i 1983-1986.
Na 1955, e arkonan di iluminashon a wòrdu instalá pa selebra bishita real di Reina Juliana i Prins Bernhard.
Entre 2005 i 2006, e brùg a wòrdu renobá extensamente (ku un kosto di aproksimadamente 4,5 mion euro, finansiá pa Union Oropeo). Durante e proyekto, mas ku 95% di e struktura a wòrdu remplasá, ku e pontonnan komo e úniko elementonan original ku a keda.
Den 2026, a inisiá un proyekto nobo di modernisashon enfoká riba e sistema interno i tékniko di e brùg, inkluyendo sistema di transmishon, instalashon eléktriko, kabel i sistemanan di kontrol i seguridat.[5]
Mira tambe
[editá | editá fuente]Fuente, nota i/òf referensia
|
