Jump to content

Doble-R

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
 E artíkulo aki ta skirbí na ortografia di papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.
Doble R S.S.S
Pais di nashonalidatReino Hulandes Editá
Fecha di nasementu31 desèmber 1950 Editá
Okupashonmusiko, kantante Editá
Instrumentobos Editá
DistinshonOrden di Oranje-Nassau, Premio Cola Debrot, Kabayero den Orden di Oranje-Nassau Editá

Doble-R, nòmber artístiko di Rignald Silvestre Recordino (☆ 31 di desèmber 1950), ta un kompositor, músiko i areglista di Kòrsou. Su mérito mas grandi ta ku e tabata skirbi kantikanan na Papiamentu. Doble-R ta un artista musikal di fama na Islanan ABC i otro islanan karibense. Na Kòrsou el a keda deklará kompositor di siglo 20.[1]

Rignald Recordino ta yu di Catharina Recordino i Jacinto Recordino, ambos tabata hopi musikal.[2] Huntu ku su mayor i rumannan e tabata forma un agrupashon pa toka na kas. Asina el a siña toka diferente instrumento, entre nan piano, wiri, chapi i kueru. Despues di optené su HBS-diploma na Radulphus College el a studia kuater aña na seminario di Scherpenheuvel, unda el a risibí su promé piano ku tabata un regalo di frater Frehe. Su karera profeshonal el a kuminsa na ABN Amro Bank i despues el a traha un periodo largu na ofisina di Ontvanger.

Kompositor

[editá | editá fuente]

Den añanan 1970 Recordino a disidí di dediká su mes na músika. E tabata saka singles i disko i tin riba su nòmber mas ku 700 komposishon. Den su obranan Papiamentu tabata sumamente importante. Un di su mihor kantikanan ku a dal hopi duru ta Salomon. Aki nan ta kanta un historia di beibel kaminda Rei Salomon ta descerni ku su sabiduria ken ta e muhé berdadero i ken ta e muhé falsu. Dos muhé tabata pleita pa un yu i un di nan ta e berdadero mama i e otro ta pretende. Na Aruba probablemente e hit di mas grandi di Doble R tabata Kontentu di mira bo.

Agrupashon

[editá | editá fuente]

Na 1969 el a kuminsá e grupo Special Combo, ku despues di shete aña a split den Super Dynamic i Doble RSSS. Na inisio di 1975 el a kuminsá su propio formashon/banda di músika, tambe bou di e nòmber Doble R i su Super Special Stars (Doble RSSS – yamá na e inisialnan di su lider RR). E tabata toka su komposishonnan na fiesta i eventonan i a duna presentashon na manifestashonnan kultural, festival i konsiertonan na tur tres isla di islanan ABC. Den transcurso di añanan e y su banda a desaroya den direccion di baile y scucha musica pa grandi y chikito. Meimei di dékada 70 y den dékada 80 di siglo 20 Doble-R tabata probablemente e agrupashon di mas popular na Kòrsou. Tambe Doble-R SSS tabata inmensamente popular na Aruba y Boneiru. Doble-R ta toka tanto ritmonan tipiko, manera tumba, salsa antiano y seú komo tambe otro ritmonan karibeño manera son montuno.

Su promé gira pa Hulanda tabata na aña 1977, organisá pa Kadena Antillana. Na 1983, Doble R a logra kibra den e hit parade hulandes ku e kansion Zullen we eens een potje dansen. Na 2010 el a presenta ku Orkesta Metropole den "Concertgebouw" na Amsterdam, uniendo ku su músika e partinan di Reino.

Rignald Recordino a wòrdu kondecorá Kabayero (ridder) den Orden di Oranje-Nassau. Na 1987 a gana e Premio Cola Debrot i na 2004 a risibi e Tapushi di Oro. Na 2014 a duna un parti di Santa Rosaweg e nòmber Kaminda Rignald Recordino i un aña despues el a risibi e premio Pierre Lauffer.[3] Na 2023 el a wòrdu rekonosí ku e Krus di Mérito Kòrsou.

Diskografia

[editá | editá fuente]
  • La vida kontinua
  • Margot
  • Lo bo korda riba mi
  • Pe ultimo biaha
  • Tula, warda
  • Un pueblo mansu
  • Zelena
  • E mundu ta lora
  • Ta muhé ta manda mundu
  • Ban poko poko
  • Wega di amigu
  • Zullen we maar weer (een potje dansen) (1982)
  • Diasabra
  • Ban planta pas
  • E ultimo romantiko
  • Ora baka tin lechi
  • Djis un karinjo
  • Kada un ta un
  • Hanchu habri
  • Korda bo so
  • Santa Maria
  • Sera konosi
  • Testimonio di un choller
  • Yvonne
  • Ritmo kaprichoso
  • Ra ra ra ta kon por ta