Lingua Franca Nova
- E artíkulo aki ta skirbí na papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.
Lingua Franca Nova (abreviá LFN i tambe konosi komo Elefen) ta un idioma artifisial, kreá na aña 1965 pa C. George Boeree di e Universidat di Shippensburg na Pennsylvania.[1] E ta basá riba e vokabulario di e idioma franses, italiano, português, spaño i katalan.[2] Lingua Franca Nova a wordu kreá pa uzo den komunikashon internashonal i tin un gramátika hopi sensio, meskos ku mayoria di e idiomanan krioyo.
Introdukshon[editá | editá fuente]
Fundeshi[editá | editá fuente]
Alfabèt i pronunsiashon[editá | editá fuente]
Lèter | a | b | c | d | e | f | g | h | i | j | l | m | n | o | p | r | s | t | u | v | x | z |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pronunsiashon | /a/~/ɑ/ | /b/ | /k/ | /d/ | /e/~/ɛ/ | /f/ | /g/ | /h/ | /i/, /j/ | /ʒ/ | /l/ | /m/ | /n/, /ŋ/ | /o/~/ɔ/ | /p/ | /r/ | /s/ | /t/ | /u/, /w/ | /v/ | /ʃ/ | /z/ |
Òrden di palabra[editá | editá fuente]
suheto – verbo – obheto:
- la fem ama la casa “e muhé ta stima su kas”
partikulanan – sustantivo – athetivo:
- la casa grande - “e kas grandi”
palabra ouksiliar – verbo – atverbio:
- me debe pasea atendente - “mi mester kana ku kuidou”
preposishon – sustantivo:
- el es en la jardin - “e ta den e hardin.”
Gramàtika[editá | editá fuente]
- Artíkulo prinsipal: Gramàtika di Lingua Franca Nova
-s (-es despues di konsonante) ta e forma plural di un sustantivo:
- omes e femes - “hòmbernan i muhénan”
ia ta forma e pasado di e verbo:
- tu ia labora - “bo a traha”
va ta e forma futuro di un verbo:
- tu va labora - “bo ta bai traha”
ta ta forma e kondishonal:
- si me pote, me ta vola - “si mi por, mi lo bula”
Un verbo por sigui otro si tur dos verbo tin e mesun suheto:
- me vole compra un camisa T - “mi ta deseá kumpra un flanel”
E verbo intransitivo ta kombèrtí na kousativo dor di agrega un obheto
- me move - “mi ta move” → me move la table - “mi ta move e mesa”
Agregando -nte na e verbo ta krea e partisipio aktivo, sirbiendo komo athetivo òf sustantivo:
- donante “cu ta duna of dunadó”
Agregando -da na e verbo ta krea e partisipio pasivo, sirbiendo komo athetivo òf sustantivo:
- donada - “duná of donashon”
Un verbo por wordu uza manera sustantivo:
- nos dansa - “nos balia” → la dansa - “e baile”
Un athetivo por wordu uza komo sustantivo:
- un om saja - “un hòmber sabí” → la sajas - “sabínan”
Atverbionan ta idéntiko na athetivo:
- un om felis - “un hòmber felis” → el dansa felis - “e ta balia felis”
Pa hasi un pregunta, ta kuminsá ku un palabra di interogashon òf esce i kaba ku un punto di interogashon:
- esce tu pote dansa? - “bo por baila?”
- cuando tu prefere come? - “ki tempo bo ta prefera kome?”
Link eksterno[editá | editá fuente]
- Lingua Franca Nova
- Lingua Franca Nova - Yahoo
- Lingua Franca Nova - Facebook
- Lingua Franca Nova - Disionario
- Lingua Franca Nova - Omniglot
Fuente, nota i/òf referensia
|